NATJEČAJ za sudjelovanje na manifestaciji Rijekom neretvanskih riječi 2026.

Share this post on:

NATJEČAJ

za sudjelovanje na manifestaciji Rijekom neretvanskih riječi

Institut za hrvatski jezik, podružnica u Metkoviću, organizira manifestaciju Rijekom neretvanskih riječi koja će se održati 23. i 24. lipnja 2026. godine u Metkoviću.

Cilj je manifestacije poticanje stvaralaštva i izvedbe na mjesnome štokavskom govoru u formi pjesme i videouradaka.

Uvjeti natječaja

I.

Na natječaj se mogu prijaviti učenici osnovnih i srednjih škola iz Doline Neretve.

Učenici se natječu u kategorijama:

1. pjesma

osnovna škola (1. – 4. razr.)

osnovna škola (5. – 8. razr.)

srednja škola

2. videouradak

osnovna škola (1. – 4. razr.)

osnovna škola (5. – 8. razr.)

srednja škola

Broj radova koji škola može poslati ovisi o broju učenika:

 pjesma videouradak
OŠ do 100 učenika1010
OŠ od 101 do 500 učenika1515
OŠ više od 500 učenika2020
2020

II.

Upute za pjesme

Pjesme pristigle na natječaj ne smiju biti procjenjivane na nekom od literarnih natječaja, već objavljene ili nagrađivane.

Učenik može prijaviti samo jednu pjesmu. Autor pjesme može biti samo jedan učenik. Svaka pjesma na dnu stranice mora sadržavati: ime i prezime učenika, razred, ime škole, ime i prezime mentora.

Pjesme trebaju biti pisane na zavičajnome govoru neretvanskoga kraja (novoštokavskome ikavskom dijalektu ili istočnohercegovačkome dijalektu štokavskoga narječja).

Uz svaku pjesmu potrebno je priložiti rječnik manje poznatih riječi.

Pjesme trebaju odražavati vještu uporabu jezika u skladu s temom rada i dobi učenika. Pjesme koje budu pisane s pomoću umjetne inteligencije, bit će diskvalificirane.

Učenik svojim tekstom pokazuje originalnost u odabiru forme i teme, izbjegava stereotipne izraze u izražavanju vlastitih doživljaja. Pjesme promoviraju kreativno izražavanje djetetovih doživljaja života u Dolini Neretve, njezinih stanovnika, običaja, krajolika i kulture.

Upute za videouradak

Pristigli videouradci ne smiju biti već objavljeni, prikazani ili nagrađivani.

Videouradak može se temeljiti na samostalnome tekstu ili adaptaciji postojećega dijalektnog sadržaja (kreativna obrada, tumačenje i prikazivanje legenda, pripovijedaka, predaja, epskih pjesama, zagonetaka, poslovica, zdravica u Dolini Neretve), čime učenici pokazuju svoj glumački potencijal. Videouradci promoviraju kreativno izražavanje učenikovih doživljaja života u Dolini Neretve, njezinih stanovnika, običaja, krajolika i kulture. Teme učeničkih videouradaka trebaju biti primjerene njihovoj dobi.

Videouradak smije trajati najviše 3 minute. U radu na jednome videouratku može sudjelovati najviše petero učenika. Minimalna rezolucija: 1920 x 1080 piksela u omjeru 16 : 9.

Naziv videouratka mora imati sljedeće podatke:

naslov_videouratka

ime_škole

godina

Primjer imenovanja videouratka:

MARIN_VIJENAC_OŠ_STJEPANA_RADIĆA_METKOVIĆ_2026

Napomene

Videouratke škole šalju koristeći se servisima Jumbo mail ili WeTransfer.

Uz poveznicu elektroničkom poštom (rnr@ihjj.hr) trebaju poslati podatke o videouratku (format: Word, pismo: Times New Roman, 12 točaka):

Autori videouratka

Ime i prezime urednika:          _______________________________          razred: _____

Ime i prezime snimatelja:        _______________________________          razred: _____

Ime i prezime montažera:       _______________________________          razred: _____

Ime i prezime glumaca:           _______________________________          razred: _____

                                                _______________________________          razred: _____

                                                _______________________________          razred: _____

Ime i prezime mentora:           _______________________________

Trajanje snimke: ________

Godina proizvodnje: _____

Imena učenika koji su:

a) dramatizirali tekst (ako je dramatiziran): _______________________________

b) adaptirali tekst (ako je tekst adaptiran):   _______________________________

Videouradci smiju biti objavljeni na stranicama škole tek nakon održane manifestacije.

Autorska prava i odgovornost

Prijavom rada autor i mentor potvrđuju da je prijavljeni rad izvoran te da su za sav korišteni sadržaj (glazbu, fotografije, videozapise, tekstove i druge autorske materijale) pribavljena odgovarajuća autorska i srodna prava, kao i potrebne suglasnosti za javnu objavu i korištenje u okviru natječaja. Organizator ne preuzima odgovornost za eventualne povrede autorskih prava sudionika te zadržava pravo odbiti objavu, ukloniti ili diskvalificirati rad za koji se utvrdi ili postoji osnovana sumnja da krši odredbe o zaštiti autorskih i srodnih prava.

III.

Radove učenika na natječaj šalju osnovne i srednje škole isključivo elektroničkim putem na e-adresu organizatora rnr@ihjj.hr od 11. ožujka do 22. travnja 2026. Radovi se šalju zbirno (jedna škola – jedna e-poruka).

Uz prijavu potrebno je priložiti potpisanu suglasnost.

Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati.

Prijava se smatra važećom kad pošiljatelj primi potvrdu s adrese rnr@ihjj.hr.

Rezultati natječaja bit će objavljeni na mrežnoj stranici rnr.jezik.hr.

Najuspješniji radovi bit će izvedeni i prikazani na manifestaciji Rijekom neretvanskih riječi.

IV.

Nagrade

Prva tri mjesta za kategorije pjesma i videouradak bit će novčano nagrađena prema uzrastu: OŠ (1. – 4. razr.), OŠ (5. – 8. razr.) i SŠ.

  1. mjesto 100 eura
  2. mjesto 50 eura
  3. mjesto 30 eura

Prosudbeno povjerenstvo čine:

  • prof. dr. sc. Evelina Rudan, predsjednica
  • izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić
  • dr. sc. Perina Vukša Nahod

Rezultati natječaja

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu:

  • izv. prof. dr. sc. Evelina Rudan, predsjednica
  • izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić
  • dr. sc. Perina Vukša Nahod

izabralo je najbolje pjesme i videoratke na dijalektu koji će se izvesti i prikazati u sklopu manifestacije Rijekom neretvanski riječi.

Čestitamo svima koji su pisali i snimali te mentorima koji su ih poticali.

Kategorija: pjesma

Osnovna škola

1. – 4. razreda

1. Marija Kravar: Didov riđan, mentorica: Ivona Vuica, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

Didov riđan

Moj did ima riđeg konja.
Riđan voli starog kruva i kocku cukra.
Did metne na ruku cukra,
a riđan repom maja.

Negda ga jaše,
pa se stvori arija.
A did metne kanavacu oko glave
da vitar ne ubija.

Rječnik manje poznatih riječi
riđan – konj crvenkaste boje
cukar – šećer
metne – stavi
maja – maše
arija – glazbena vokalna kompozicija za solo glas uz pratnju
kanavaca – kuhinjska krpa

2. Noa Buljubašić, Moj kušin,mentorica: Ivona Vuica, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

Moj kušin

Na mom krevetu leži kušin,
mekan ko oblak,
lip i bili.
Kad me umor svlada,
na kušin moja glava pada.
On čuva snove svake noći,
s njin je lipo spavat poći.

Rječnik manje poznatih riječi
kušin – jastuk

3. Marta Sršen, Moja baba, mentorica: Ivona Vuica, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

Moja baba

Moja baba stalno nešto sprema,
u kužini kod nje odmora nema.
Kad god dođem: „Sjedi, jedi malo“.
Na stolu se rana nađe stalno.
Juva, kolači, sarme i brujet.
Kod moje babe uvik je prava fešta.

Ako kažem: „Baba, dosta mi je rane!“
Ona kaže: „Ma jedi, mršava si ko štioka s grane!“
Pa mi doda još tri fete kruva,
ko da sam došla s Predolca brda.

A kad krenem doma, 
baba tiho kaže:
„Dođi opet, biće i ušćipaka za te.”

Rječnik manje poznatih riječi
kužina – kuhinja
rana – hrana
juva – juha
štioka – vrsta ptice, osoba koja je jako mršava
ušćipak – uštipak 

5. – 8. razreda

1. Ivan Volarević: Moj did, mentorica: Marinka Jurković, prof., Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića Metković

Moj did

Moj did nije običan did!                                                                                                                                                  
Did moj svoje rabote ima.                                                                                                                                              
I masline svoje i ogradu svoju.                                                                                                                                     
I konja jednoga i tice u gaju.                                                                                                                                   
Kapulu, raštiku i balancanu svoju.                                                                                                                                     
I šipak jedan mladi s repcima ima.
A ja?                                                                                                                                                                            
Ja imam dida svoga!

Rječnik manje poznatih riječi
rabota – rad           
tice – ptice                                                                                                                                                              
ograda – mali vrt ili gaj                                                                                                                                                                     kapula – crveni luk                                                                                                                                             
balancana – patlidžan                                                                                                                                                            
repci – vrapci

2. Marija Bjeliš: Babine riči, mentorica: Ivana Milić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

Babine riči

Moja baba nije jako stara,
al' stare su riči kojima me kara.
Stalno brontula i na me viče.
Uvik ja slušan iste priče.

Ne trči, past ćeš!
Toplije se obuci, 
de majicu u gaće uvuci!
Ne odaj bosa, 
bit ćeš slinava nosa.
Korducine zaveži, 
jaketu oko bubriga priveži!
Vrata mi zatvori,
znaš da me od promaje vrat boli.
Ostavi se mobitela, 
stalno ti je taj đava u ruci.
Pomozi babi digod u kući!
Nikad te doma nema 
kad babi nešto treba.
Vazda se skitaš i ništa ne učiš
i unda se i s računicon mučiš.

Baba redom lekcije dili.
Zaboravila da i veliki su prije dica bili.

Rječnik manje poznatih riječi
karati – kritizirati, prigovarati
brontulati – tužiti se na koga ili protiv koga, brundati, rogoboriti
korducine – vezice za cipele
promaja – propuh
digod – ponekad
računica – matematika

3. Anđelko Vučković: Fetiva šempja, mentorica: Ivana Milić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

Fetiva šempija

Zvonilo je, a ja force neman.
Gledan sunce i tija bi ga fermat.
Ne obadaje me.
Nastavlja se nebon penjat.

Ćaća pita di mi je zadaća.
Stra me jer bit će teška nedaća.
Zaboravija sam je napisat. 
Evo od dežgarcije ne mogu ni disat.

Cili sam dešperan.
U glavi mi promaja,
u torbi mižerja.
E, baš sam fetiva šempija.


Rječnik manje poznatih riječi
forca – elan, snaga
fermat – zaustavit
dežgracija – nezgoda, nesreća
dešperan - ljut
mižerija – bijeda, uboštvo
fetivi – pravi, izvorni
šempija – budala, glupan

Srednja škola

1. Petar Mijoč: Ritam mog kraja, mentorica: Petra Sršen, prof., Gimnazija Metković

Ritam mog kraja
Na međi brda i poja
Dolina je moja. 
Di vrime sporije ide, 
Di se živi ko prije. 

Na svakon varćaku vrižba ima,
prigrš pamidora, kukumara, dinja…
Dikela i ganča još u vinima rade,
Dok se u vrtlima kumpiri sade.

U gaju ima sve živine, 
šetke, spuža i kunice. 
A drva su posebna priča-
ne moreš puvat od smriča. 

U domižani vino stoji,
A bukara čeka da se napuni. 
Dok u badnju drop vrije,
Đenerika polako zrije.

U teći se brudet kuva,
A jegulje nima ni za kruva. 
Vrime lagano teče, 
u ritmu naše rike sve se kreće.		
					

Rječnik manje poznatih riječi
međa – granica
varćak – mjerna jedinica za 500m2
vrižba – stabljika/biljka
pamidora – rajčica
kukumar – krastavac
dinja – lubenica
dikela – dvozubni alat za obradu zemlje
ganče – vile
virine – područja u krških poljima u kojima izvire voda
šetka – lisica
spuž – puž
kunica – kuna bjelica
smrič – smrekovina
živina – životinja
domižana – staklena boca za vino
bukara – drvena posuda za vino
badanj – posuda za zrenje vina
drop – ostatci prerađenog grožđa
đenerika – divlja šljiva

2. Ivan Kiridžija: Bacit koju na buće, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

Bacit koju na buće

Sićan se kako bi did stalno jutri
uzea šaku punu orasa 
i krenia na zemlju. 
Zna bi jutri popit
i zero bevande.
Liti bi stalno bra 
pipune i pomidore. 
Prije ručka bi oša na bajer
i bacia koju vršvu.
Za ručak mu je bilo najdraže
malo brudeta i kinku kruva. 
Posli ručka bi po kući landra 
pa bi u suton oša bacit koju na buće.

Rječnik manje poznatih riječi
bokal – posuda bez zaklopca, široka otvora, u kojoj se vino i voda donose na stol; vrč
bevanda – vino primorskog podneblja kojemu je dodana prikladna količina vode
pipun – žut, sladak plod; cata, melona, mlun
pomidora – rajčica
bajer – nasip uz rijeku ili kanal
vršva – koš od šiblja ili od žice za lovljenje ribe
kinka – kraj štruce kruha
landrati – bezbrižno skitati
buće – igra na boće

3. Lara Volarević: Lito, mentorica: Marija Tomić, prof., Gimnazija Metković

Lito

Kroz ponistru didove kuće
sunce se pomalo prima zidu miče.
Žuti sjaj lice mi jubi,
friški vonj u zoru me budi.
Sidan na škanj, isprid kuće didove,
bacan pogled na argate i težake.

Na stolu bokal bevande i kave đezva,
od jučer bokun kruva još na me čeka.
Baba me zove – dođi dite moje,
skuvala san brujeta i pure,
stavi pjate, užina će za po ure.

Tamo di se žaba još čuje
i naporni komarci uvik zuje,
Tamo di srce govori više od riči,
tamo di je kraj svakoj ovoj priči,
tamo di još čuvan uspomene života svoga,
tamo je lito sićanja moga.
 
Rječnik manje poznatih riječi:
ponistra – prozor 
did – djed 
prima – prema 
friški vonj – svježi miris 
sidati – sjedati 
škanj – mala klupica za sjedenje 
isprid – ispred 
argat – fizički radnik, zemljoradnik
težak – poljoprivrednik
bokal – staklena posuda namjenjena za posluživanje vode
bevanda – vino, mješavina vina i vode
đezva – posuda u kojoj se kuha kava 
bokun kruva – komadić kruha 
baba – baka 
dite – dijete 
brujet – brudet, tradicionalno neretvansko jelo 
pjat – tanjur
užina – obrok između glavnih obroka, međuobrok
po – pola 
ura – sat 
riči – riječi 
sićanje – sjećanje 
 

Kategorija: videouradak

Osnovna škola

1. – 4. razreda

1. Luka Jurić: Jezični detektivi, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

2. Elena Arnaut: Igra naših predaka, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

3. Sara Krstičević: Sara – glas koji raste, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

5. – 8. razreda

1. Petar Senta: U brice je uvik živo, mentorica: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković

2. Andrija Petrov: Dida Jozo ima rič, mentorica: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković

3. Karmela Barbir: Kad se Zora u bilo obukla, mentorica: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković

Srednja škola

1. Ema Vlahović: Gradele, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

2. Mia Sršen: Migavice, plivarice i taratute, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

3. Mia Šiljeg: Neretvanski vez: duša u ruhu, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković