U sklopu Dana europske baštine 2025. institutski znanstvenici održali su dijalektološke, arheološke i onomastičke radionice u Gimnaziji Metković, OŠ Stjepana Radića i PŠ Mlinište.
Gimnazija Metković
U utorak, 14. listopada, učenici 3. b razreda Gimnazije Metković imali su priliku sudjelovati u dijalektološkoj radionici koju je održala dr. sc. Perina Vukša Nahod, voditeljica projekta Rijekom neretvanskih riječi: od kuće do škole .
Prvi sat bio je posvećen metodologiji terenskoga istraživanja tijekom kojega su se učenici upoznali s praktičnim aspektima terenskoga rada, među ostalim odabiru i intervjuiranju samih ispitanika i pohranjivanju prikupljenoga materijala – temelja za svako ozbiljno znanstveno istraživanje. Drugi sat radionice bio je posvećen praktičnoj izradi frazeološkoga rječnika, projekta koji će učenici realizirati koristeći se stručno osmišljenim upitnicima. Dr. Vukša Nahod s učenicima je izrađivala upitnik, koji je prvi i možda najvažniji korak u cijelome procesu. Analiza i obrada prikupljenog materijala najsloženiji je dio rada. Potrebno je kategorizirati frazeme prema različitim kriterijima, objasniti njihova značenja i, kada god je to moguće, pronaći motivaciju njihova nastanka. Dr. Vukša Nahod naglasila je važnost navođenja konkretnih primjera upotrebe koji će budućim korisnicima rječnika pomoći da razumiju pravi smisao određenog frazema. Predavačica je objasnila osnovne principe strukture natuknice, standardizacije zapisa i potrebe za temeljitom provjerom i verifikacijom svih podataka prije konačne objave.
U srijedu, 21. listopada, dr. sc. Domagoj Vidović, održao onomastičku radionicu u Gimnaziji Metković. Budući da su gimnazijalci nedavno bili na terenskoj nastavi u Vidonjama, u uvodnome je dijelu predavanja iznio nekoliko podataka o Zažablju važnih iz vizure onomastičara. Istaknuo je tako da je osobno ime Hrvatin prvi put (koliko je zasad poznato) potvrđeno upravo u tome kraju 1283. i da je o teškome položaju stanovnika Zažablja 1589. tadašnjega austrijskoga cara Rudolfa II. izvijestio Faust Vrančić. U središnjemu dijelu radionice uputio je učenike u tajne antroponimije, isprva na nekim povijesnim primjerima, a zatim na primjeru osobnih imena i prezimena učenika i profesora.
