Jeramaz
Jedno je od prvih prezimena koje se spominje u maticama Župe svetoga Ilije u Metkoviću prezime Jeramaz. U metkovske je matice krštenih upisano davne 1734. Prezime je nadimačkoga postanja, što se vidi i po upisu u kojemu se spominje Miho Crnčević zvani Jaramaz, doseljenik iz Vidonja u Metković. Njegovi potomci zapisivani su sve do XIX. stoljeća kao Jaramaz(ovići), Jeramazi i Crnčevići. Po predaji su Crnčevićima nadimak Jaramaz (< jaramaz ‘nevaljalac, zlikovac’ < tur. yaramak ‘valjati, vrijediti’) nadjenuli Turci koji su jaramazima nazivali kršćane koji su prividno prihvaćali islam radi povlastica, a privatno čuvali staru vjeru. Ipak, u našemu je slučaju vjerojatnije da je neki neznani junak spomenutoga Mihu smatrao „poganim“ ni ne sluteći da će nadimak koji je prišio Mihi obojicu nadživjeti barem tristotinjak godina. Pazite stoga kako nazivate svoje prijatelje i znance jer bi nadimak mogao obilježiti ne samo njih nego i njihovo potomstvo, ali od nadijevanja ne odustajte kako onomastičari ne bi ostali bez posla.
Literatura
Vidović, Domagoj. 2014. Metkovski prezimenski mozaik. Metković: Gradsko kulturno središte Metković. https://www.academia.edu/407…/Metkovski_prezimenski_mozaik